ZA SOCIOLOGIJU KOJA POLAZI OD IGARA

ŽANROVSKE ODLIKE NASLOVNIH BLOKOVA U DNEVNOJ ŠTAMPI

Pojavom interneta, pred štampu je stavljen ogroman zadatak. Nikada se u istoriji nije dešavalo da novi medij ukine prethodni, međutim, internet, kao sublimacija svih medija, naterao je štampu da se ozbiljno menja, a posledice tog procesa biće značajnije i vidljivije u vremenu koje dolazi. Promene se pre svega mogu videti u mešanju novinarskih žanrova, gde čiste forme gotovo da iščezavaju. Odstupanje od teorijskih postulata naročito se odslikalo u najupečatljivijem i najmanifestnijem delu teksta – naslovnom bloku. Analizom četiri dnevna lista u Srbiji ustanovljeno je da je odstupanje od teorijskih postulata očigledno, ali i da je u tom procesu svaki od listova nastojao da neguje specifičnu „školu pisanja“. Prostor koji je podoban za novinarske i uredničke manevre često je mesto „hoda po ivici“ pouzdanosti, kako iz zahteva za tabloidizacijom, tako i iz nepoznavanja čistih novinarskih normi. Ovaj rad je pokušaj da se ukaže na glavne smernice i glavna odstupanja od teorijskog stanovišta. 

STUDIJA SLUČAJA: WIKILEAKS – IZAZOV ILI DOPRINOS NOVINARSTVU

Svetska slava koju je WikiLeaks stekao u prethodnim mesecima zahteva da se ova pojava ispita na naučnoj osnovi i da se ustanove osnovni parametri za uticaj ove vrste novinarstva na mainstream i on-line novinarstvo. Nakon polemike oko definisanja WikiLeaks-a kao organizacije koja se bavi istraživačkim novinarstvom, pukom diseminacijom podataka ili kao medijskog alata, ovaj rad nudi i jedan pogled na sledeća pitanja – koliko originalnog medijskog sadržaja nudi WikiLeaks, kao i šta garantuje autentičnost medijskih informacija na njegovom sajtu, zatim koliko medijskih informacija WikiLeaks sam proizvodi, a koliko mu je u tome pomoglo savezništvo sa najuticajnijim štampanim medijima u svetu i koje odlike on-line, a koje odlike tradicionalnih medija je WikiLeaks preuzeo. U ovoj studiji slučaja ispitano je i da li u WikiLeaks-u postoji struktura provere pristiglih informacija, na koji način su struktuirani sadržaji na njegovom sajtu i koliko su oni prijemčivi prosečnom korisniku. Kroz pokušaj definisanja etičnosti u novom, elektronskom okruženju, rad se bavi i razlikom anonimnih i nepoznatih izvora u novinarstvu, imenovanjem umešanih osoba, odnosno minimiziranjem kolateralne štete prilikom masovnog objavljivanja dokumenata i etičkim problemom poklanjanja informacije koja se tretira kao roba. 

UTICAJ DIGITALNIH MEDIJSKIH TEHNOLOGIJA NA STRUKTURU I STIL ONLAJN MEDIJSKOG SADRŽAJA

Rad se bavi istraživanjem na koji način pojava novih digitalnih medijskih tehnologija utiče na stilske promene medijskog materijala koji se postavlja onlajn, te navodi pravila za stvaranje materijala koji je prilagođen digitalnom okruženju i izmenjenoj pažnji posetioca. Segment digitalizacije materijala, njegovog plasiranja u adekvatnoj formi i stilu, kao i način njegove konzumacije obrađeni su u ovom radu, kao i upravljanje multimedijalnim sadržajem i isplativost prilagođavanja ovakvog sadržaja.

FILMSKA PRODUKCIJA I DRŽAVA

ELEKTRONSKI MEDIJI U MUZEJSKOJ PRAKSI

JEZIK U DRUŠTVU I KULTURI

ALGORITMI, KATEGORIJE I DOKAZI – TEME IZ SRPSKE MODERNE LOGIKE

U ovom radu bavićemo se dvema granama moderne logike onako kako su se one razvijale u Srbiji, počevši od kraja Drugog svetskog rata pa sve do danas. Reč je o teoriji izračunljivosti i teoriji dokaza. Prva od njih, teorija izračunljivosti, sticajem nesretnih okolnosti je u Srbiji ostala bez škole. Druga, teorija dokaza, u Beogradu je pronašla uporište koje danas predstavlja jedno od nekoliko mesta u svetu u kojem se gaji duh Gencenovih ideja, a to je naročito slučaj u kategorijalnoj teoriji dokaza o kojoj će ovde isključivo biti reči.

IZ STARIJE SRPSKE LOGIKE

U ovom radu ukazaćemo na neke od stanica razvoja logike u Srbiji, od osnivanja Liceja 1836. pa sve do kraja XIX veka. Cilj nam je da potcrtamo ulogu koju je Ljubomir Nedić, filozof i književni kritičar, odigrao u ovom pogledu. Iako se srpska logika ovog perioda ne može pohvaliti originalnošću, Nedić je odigrao značajnu ulogu u izlaganju savremenih rezultata engleske simboličke logike, koji će krajem veka, prvenstveno kroz Fregeove radove, dovesti do stvaranja moderne logike.