BUĐENJE

ISTRAŽIVANJE IDENTITETA BEOGRADA

Istraživanje o identitetu Beograda organizovano je tokom proleća 2006. godine i u njemu su učestvovali stanovnici Beograda, turisti iz Srbije i inostranstva i predstavnici organizacija i institucija iz domena kulture, obrazovanja, predstavnici gradske i republičke vlasti, zaposleni u medijima, marketinškim agencijama i umetnici. Pitanja su bila vezana za kolektivno sećanje, prostorni identitet grada, odnos sadašnjosti, prošlosti i budućnosti grada, dosadašnju promociju i njene mogućnosti u budućnosti i sociodemografske karakteristike ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su slike Beograda nedovoljno razvijene i da je identitet Beograda bio do sada uglavnom površno predstavljan, a da postoje različite karakteristike na kojima je potrebno graditi identitet Beograda.

NOVAC, LONDONSKA POLJA, INFORMACIJA – GRAD U ROMANIMA MARTINA EJMISA

Novac, Londonska polja, Informacija – grad u romanima Martina Ejmisa jeste rad koji se bavi interakcijom likova i okruženja u tri romana jednog od najznačajnijih britanskih pisaca. Likovi i urbano okruženje u Ejmisovim romanima predstavljaju neraskidivu cjelinu koja ukazuje na probleme savremenog identiteta. Poseban naglasak u tim djelima stavljen je na mehanizme i obrasce kojima moderni megalopolisi oblikuju sveopštu destruktivnost koja je prisutna na globalnom, kao i na individualnom planu. Budući da njihove protagoniste određuju i oblikuju gradovi u kojima žive, taj odnos predstavlja veoma važnu kariku za razumijevanje Ejmisovog tumačenja savremene realnosti u okviru njegove postmoderne poetike.

DUČIĆEV I CRNJANSKOV PARIZ

Rad se bavi analizom razlika u Crnjanskovoj i Dučićevoj slici Pariza. Dučićeva slika Pariza oslanja se na pesnikova snažno izražena frankofilska osećanja. Pariz se u Dučićevoj optici pojavljuje kao centar moderniteta, ali istovremeno, on najviše pažnje poklanja onom što je u Parizu vanvremeno: Bogorodičinoj crkvi i Seni, pri čemu je prvi toponim za njega simbol kulture, civilizovanosti, mudrosti i učenosti, a drugi bezvremenosti. Crnjanskova slika Pariza uključuje konfrontaciju između aktuelnog i vanvremenskog, pri čemu Pariz vidi više kao centar dinamičnosti i promenjivosti koji simbolizuju novac, štampa i moda.

GRAD KAO PIŠČEV IDENTITET

Grad kao urbana celina i vremenska dimenzija u kojoj se razvija, umnogome određuju identitet pisca, odnosno njegove književne topose. Dva izrazita predstavnika južnoevropske književnosti u rasponu od jednog veka, Konstantin Kavafi i Orhan Pamuk, svedoče svojim biografijama i delom u prilog ovoj tezi. Kavafi je rođen u Aleksandriji 1863, a Pamuk u Istanbulu 1952. godine; jedan pesničkim, a drugi proznim delom, odredili su svoje gradove kao istorijska čvorišta, raskršća civilizacija, a sopstveno književno delo kao svojevrsnu istoriju grada.

ANGULEM – OD SREDNJOVEKOVNOG GRADA DO PRESTONICE STRIPA

Kada je pre skoro četrdeset godina grad Angulem podržao osnivanje Međunarodnog festivala stripa, nije ni moglo da se pretpostavi kakve će promene taj festival pokrenuti. Baviti se stripom u to vreme nije bila prihvatljiva praksa; ipak, to je ovom malom srednjovekovnom gradu dalo draž nečeg novog i privlačnog. Strip kao ideja i Festival kao pokretačka snaga toliko su transformisali Angulem, da su od jednog uspavanog grada stvorili centar kulturnih industrija, centar ekonomije znanja i centar regiona. Urbana regeneracija, koja se zdušno promoviše 90-ih godina XX veka, započela je u Angulemu spontano, bez teoretisanja, pokrenuta idejom nekolicine ljudi koju je podržala lokalna zajednica. Angulem je postao prestonica stripa a region u kome se nalazi dolina slike.

BANJALUČKI GRADSKI PARK – MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR GRADSKOG IDENTITETA

Rad prati transformaciju centralne banjalučke parkovske cjeline, izvršenu tokom 2005. i 2006. godine, na osnovu koje se pokušava odgovoriti na pitanje da li je arhitektonsko-urbanistička promjena u potpunosti nova ili se, na neki način, oslanja na rješenja iz ranijih perioda Vrbaske banovine i rekonstrukcije poslije Drugog svjetskog rata. Takođe se nastoji odrediti koje su to novine koje ovo novo rješenje unosi u istorijsko, arhitektonsko i urbanističko naslijeđe grada. Na osnovu analize može se zaključiti da se centralni banjalučki Gradski park Petar Kočić dijelom nadovezuje na ranija rješenja iz prošlosti, ali da istovremeno postavlja i moderne standarde po pitanjima arhitektonskog oblikovanja i urbanističkog planiranja novog multifunkcionalnog prostora. U ovom urbanističkom poduhvatu, tradicionalni park postao je novi integrisani ambijent s novom strukturalnom ulogom koja pripada svakodnevnom životu, a ne samo slobodnom vremenu i razonodi. Parkovski sistem postavljen je kao dominantna tačka urbanog organizma grada, njegovog kulturnog razvoja, čineći ga tako nerazdvojnim elementom novog gradskog identiteta.

ULOGA FESTIVALA EXIT U RAZVOJU IDENTITETA NOVOG SADA

Exit festival je višednevni muzički događaj koji privlači stotine hiljada posetilaca iz Srbije, s Balkana, ali i iz čitave Evrope i sveta. Ne samo da je tokom deset godina svog rada postao jedan od najboljih festivala Evrope već se može reći i da svojim delovanjem, kulturno-zabavnim sadržajem i podrškom humanitarnim organizacijama, doprinosi celokupnoj zajednici tokom čitave godine. Exit je u isto vreme i sredstvo kojim se dobar glas o Srbiji šalje u svet, a Novi Sad je zahvaljujući njemu postao sinonim za kvalitetnu muziku, hepening, mladost i pozitivan stav prema životu. Kao institucija čiji rad u velikoj meri podržava domaća javnost, i kao događaj koji je integrisan u život grada i neodvojiv od Petrovaradinske tvrđave, Exit se prihvata kao relevantan činilac u poimanju identiteta Novog Sada, u smislu urbane celine s kulturno-istorijskim nasleđem, ali i identiteta ljudi koji žive u njemu. Rasvetljavajući dosadašnja dostignuća i propuste u saradnji Novog Sada i Exita, može se ukazati na to da ova organizacija ima pozitivan uticaj na kulturni i turistički život grada, ali se primećuje da je taj potencijal koji poseduje, u smislu saradnje s gradom, neiskorišćen.

BEOGRAD FESTIVAL U FUNKCIJI OBLIKOVANJA IMIDŽA BEOGRADA

U radu je predstavljena analiza odnosa između, s jedne strane, imidža, tj. kulturnog identiteta Beograda koji možemo da zamislimo kao skup raznorodnih elemenata u interakciji i, s druge strane, BeogrAD festivala koji predstavlja jedan elemenat takvog zamišljenog skupa. Specifičnost i kulturni identitet Beograda predstavljeni su kroz tri navedene teme: Kulturni program – disanje Beograda, Grad trenutka i jezik, Pismo i pravopis kao elementi kulturnog identiteta Beograda. Imajući u vidu ove specifičnosti, kao i osobenosti BeogrAD festivala, zaključili smo da je Festival ostvario uticaj na imidž Beograda na sledeći način: obogatio je beogradski kulturni program; predstavio je i popularisao temu festivala u stručnoj i široj javnosti; podstakao je razvoj međunarodne i lokalne saradnje (afirmisao je srpsku kreativnu scenu i omogućio njeno predstavljanje svetu, predstavio je svetsku kreativnu scenu Beogradu, podstakao je interakciju predavača i učesnika Festivala); doprineo je marketingu Beograda i ohrabrio privatnu inicijativu u stvaranju kulturnog programa.

ON PUBLIC SPACE AND ARTISTIC INTERVENTIONS

Umetnici su oduvek bili fascinirani u pokušajima testiranja potencijala javnog prostora da omogući kreativnu afirmaciju. Danas se sve češće umetničke interakcije dešavaju na različitim lokacijama napolju, a umetnici se uključuju u monotoni tok našeg javnog prostora. Međutim, da li materijalna otvorenost tih mesta garantuje javnu prirodu ovih radova? Pojam javnog prostora podlegao je velikim promenama. Diskurs koji se time bavi danas je sveprisutan. S obzirom na to, kako se umetničke intervencije u javnom prostoru mogu shvatiti? I, što je još interesantnije, treba se usuditi da se postavi pitanje da li su efemerne, često nenajavljene i nepozvane umetničke intervencije napolju, u stanju da proizvedu smisao javnog prostora. Ako javni prostor označava izvesnu ideju dinamičnog prostora, gde su razlike priznate i gde im je omogućeno da uzajamno deluju, onda kratke, naizgled besmislene kreativne intervencije intenzivno doprinose tome.