KULTURNI OBRAZAC I POJAM POLUINTELEKTUALCA

Pod kulturom jednog naroda, Slobodan Jovanović podrazumeva sve grane duhovnog života, nauku, veru, moral, književnost, umetnost, politiku, pravo, vojsku, privredu, običaje i zabave. U radu se prikazuje tip poluintelektualca, onako kako je opisan u Jovanovićevim radovima. Ukazuje se na srodnost sa pojmovima iz teorije skorojevića Bogdana Popovića. Evolucija tipa poluintelektualca dovršava se njegovim zauzimanjem mesta intelektualca. U radu se razmatra da li pojam poluintelektualca, kako je određen kod Slobodana Jovanovića, može da se primeni i na današnje vreme.

LIBERALIZAM, POZITIVIZAM I PATRIOTIZAM VLADIMIRA JOVANOVIĆA

Sloboda, nauka i nacija su osnovni pojmovi mišljenja i delanja Vladimira Jovanovića. Snažno je inklinirao kontinentalnom liberalizmu, ali ga je korigovao Milovim liberalizmom i iskustvom britanskog parlamentarizma, izbegavši tako radikalizam vladajućeg francuskog uzora, koji je sledila socijalistički orijentisana, dominantna većina srpskih intelektualaca u Srbiji, druge polovine devetnaestog i prve polovine dvadesetog veka. Slobodan Jovanović ukazuje na filozofski temelj mišljenja Vladimira Jovanovića, kao i na protivrečnosti u njegovoj teoriji. Liberalizam, pozitivizam i patriotizam nisu bili samo pojmovi iz teorije, već i ideološka osnova za aktivni politički rad Vladimira Jovanovića.

KULTURA U SAMOUPRAVNOM DRUŠTVU

NAUČNO PROMIŠLJANJE KOMUNIKACIJA

MEDIJSKA KULTURA ĐURČANA

Istraživanje medijske kulture članova ruralne mikrozajednice Đurčića na Papuku u Slavoniji 1945–1991. ukazuje na integraciju stanovnika u odnosu na globalne tokove u jugoslovenskoj socijalističkoj državi, a time i u Makluanovo (Marshall McLuhan) globalno selo, i to s obzirom na njihove ekonomske mogućnosti. Recepcija štampe, filma, radija i televizije odvija se na kolektivnom nivou, obrascu karakterističnom za „folklorno” uopšte, što omogućuje da u okrilju porodične i seoske zajednice dođe do stvaranja habitusa medijske kulture. Prihvatanjem novih medija, prema starim obrascima i s određenim generacijskim odstupanjima, potvrđuje Hobsbaumovu (Eric Hobsbawm) tezu da seoske tradicionalne, patrijarhalne, zajednice nisu zatvorene i fosilizovane, i da je njihov opstanak moguć upravo zahvaljujući promjenama koje se odvijaju, jer novi mediji i u ovoj mikrosredini imaju integrativnu funkciju.

GOSPODARI DUHA – ANATOMSKI PRISTUP

DUHOVNOST I RAD

KULTURNA AKCIJA I DRUŠTVENA SREDINA

KULTURNA PONUDA BEOGRADA