DENIS TOMPSON O PATERNALIZMU

U ovom tekstu izlaže se analiza paternalizma koju je predložio Denis Tompson. Onaj ko iz bilo kog razloga nije sposoban da funkcioniše samostalno, dolazi u potčinjeni položaj, i nad njim se uspostavlja starateljstvo. Ulogu staratelja dobija onaj koji može da pruži pomoć, ali i onaj koji poseduje određeni autoritet, te sa njim može da utiče na odluke onoga koga štiti. Posebno je važno da se starateljstvo ne prihvata uvek sa istim elanom i optimizmom jer zavisi koja je usluga u pitanju, šta se pruža i šta se traži. Ipak, često se starateljstvo ne može izbeći ukoliko se ne nađe bolje rešenje. Ne treba zanemariti da često staratelj zauzima narcisoidan stav.

PRIRODNO STANJE MULTIKULTURALIZMA

U radu se na skokovit način čitaocima predočava aktuelnost teme multikulturalizma danas. To polje, kao večito neiscrpno, postalo je aktuelno u drugačijim formama istraživanja. Tekst se ne bavi sistemom obrazovanja temeljno i direktno, ali ima za cilj da multikulturalizam predstavi u kontekstu teme obrazovanja i važnost poznavanja više kultura i više jezika.

GRADOVI, KULTURA, GLOBALIZACIJA

POTKULTURA „NOVOKOMPONOVANIH“

POP KAO „PRIMORDIJALNA LAŽ“

KAKVA NAM SE BUDUĆNOST PREDSKAZUJE – ODGOVOR SAJBERFEMINIZMA NA SAJBERPATRIJARHAT

U tekstu je analiziran utopijski potencijal “sajberprostora” generalno, kao i mogućnost stvaranja utopije rodne ravnopravnosti uz pomoć novih informaciono–komunikacionih tehnologija. Izvor za ovakvu analizu su prevashodno tekstovi s engleskog govornog područja i iz konteksta zapadnog/ globalnog društva. Glavna pitanja koja se ovde postavljaju su sledeća: šta je to “sajberutopija” i kako je zamišljamo? Koja je druga strana “sajberutopije”, njena sušta suprotnost, odnosno “sajberdistopija”? Analizirajući distopiju iz feminističkog ugla, jedna od glavnih formi koju ona poprima je i “sajberpatrijarhat”. Sledi pokušaj definisanja “sajberpatrijarhata” i navođenje njegovih glavnih odrednica. Poslednji deo ovog članka razmatra jednu od mogućih alternativa “sajberpatrijarhatu”, “sajberfeminizam”, i to u kontekstu sledećih pitanja: kakav je potencijal ove filozofije, teorije i pokreta u slabljenju patrijarhata u virtuelnom kao i u realnom prostoru? Na koji način nove tehnologije mogu da se upotrebe da bi se približile feminističkom idealu, utopiji društva rodne ravnopravnosti? Na samom kraju članka, zaključuje se da je za stvaranje ovakve utopije najbitniji stepen rasprostranjenosti feminističke svesti, odnosno poznavanje teorije, kritike i aktivizma, nastalog kroz mnogobrojne feminističke orijentacije kroz istoriju.

INTERPRETACIJA KULTURNOG NASLEĐA U VIRTUELNOJ REALNOSTI

U tekstu autorka upućuje čitaoce na kompleksnost polja kulturnog nasleđa i na njegovu povezanost sa socijalnim, ekonomskim i političkim pitanjima društva. Kroz rad ona prezentuje različite pristupe naslovnoj temi, kroz objektiv arhitekture, umetnosti, istorije. Istražena su pitanja koja okružuju mogućnosti, svrhu i načine interpretacije i prezentacije kulturnog nasleđa. Takođe, autorka se bavi i savremenim diskursom uzročno-posledičnih odnosa novih medija i kulturnog nasleđa koji pretenciozno nameće pitanje statusa originala i kopije kao i odnosa prošlosti i sadašnjosti. Diskusije o teorijskim i tehničkim okvirima zajedno sa metodološkim ograničenjima kreiranja virtuelnog kulturnog nasleđa su protkane kroz ceo tekst. Predstavljene su mogućnosti i prednosti novih medija, ali i nezaobilazna ograničenja koja ovi mediji nameću. Takođe, kroz nekoliko primera virtuelne rekonstrukcije, predstavljen je proces integracije novih medija i kulturnog nasleđa, kao vrlo značajno pitanje današnjice.

EROTIKA I SEKSUALNOST U MASOVNOJ KULTURI

FILMSKI ŠOK