Arhiva
MEJKOVER TELEVIZIJA I MIT O LEPOTI
/in Teme /by Kcs21blAAPretpostavka je da mediji, zahvaljujući svojoj ulozi komunikatora kulturnih vrednosti i ideja, utiču i na definisanje ideala ženske lepote. Procesi medijske reprezentacije ključni su u konstruisanju kulturnih „normi“ lepote ženskog tela, a ka potrošnji orijentisano društvo u dostignućima estetske hirurgije prepoznaje načine demokratizacije i približavanja ovom idealu. Budući mešavina ovih motiva, mejkover TV emisije su primer medijskog sadržaja na osnovu čije analize se pokušavaju otkriti značenja i mehanizmi potvrđivanja savremenog mita o lepoti, ideje koju je predložila Naomi Volf. Ove emisije mogu se posmatrati i kao svojevrsni medijski ritual, koji inicira u mit i legitimiše njegovu društvenu ulogu. Emisija “Moje novo ja”, emitovana na Prvoj televiziji, predmet je kratke analize čiji ključni momenti otkrivaju stalna mesta u medijskoj reprezentaciji aktuelnog modela ženske lepote, posledice koje taj model proizvodi i društvenih odnosa moći, na koje održavanje mita o lepoti ukazuje.
NISKE PLATE I VISOKA TEHNOLOGIJA – NOVINARI I NOVINARSTVO U SRBIJI
/in dileme i izazovi, Savremeni žurnalizam - trendovi /by Kcs21blAAU ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja „Profesija na raskršću – novinarstvo na pragu informacionog društva“, koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakultet političkih nauka u Beogradu u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine. Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da, zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove.
NISKE PLATE I VISOKA TEHNOLOGIJA – NOVINARI I NOVINARSTVO U SRBIJI
/in Istraživanja /by Kcs21blAAU ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja „Profesija na raskršću – novinarstvo na pragu informacionog društva“, koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakulteta političkih nauka u Beogradu, u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine. Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove.
U TRAGANJU ZA ADORNOVIM PRISTUPOM SOCIOLOGIJI KULTURE I UMETNOSTI
/in Osvrti, Sociologija /by Kcs21blAAREVITALIZATION OF IBSEN’S “PEER GYNT” IN OSLO TODAY: INTERTEXTUALITY IN A SCENE
/in Kulture ritmova i spektakla /by Kcs21blAATekst ispituje mogućnosti revitalizacije i prevođenja dramskog teksta Henrika Ibzena (Henrik Ibsen) u otvorenu formu performansa. Na primeru predstave Per Gint (Peer Gynt), koja je premijerno izvedena 17. septembra 2009. godine u Novom Centralteatru (Nye Centralteater) u Oslu, istražuju se dodirne tačke devetnaestovekovne drame i savremenog kulturnog konteksta. Ibzenova drama Per Gint, u režiji Svena Sturla Hungnesa (Svein Sturla Hungnes), postavljena je kao ”moderna, urbana verzija”, prema oceni kritike. U analizi su izdvojeni ključni intertekstualni elementi novog čitanja i izvođenja Ibzena u kontekstu masovne medijske kulture. Na temelju Bartovih (Roland Barthes) teorijskih stavova, iznetih u eseju ”Smrt autora”, u fokusu je komunikacija na relaciji scena/performans i gledalac/učesnik.
HEDA GABLER – KLAVIR KAO DRAMSKO ORUĐE
/in Naratologija /by Kcs21blAAKlavir je, kao deo scenografije, metafora tragedije Hede Gabler u istoimenoj drami Henrika Ibzena, dok klavirska muzika na neki način predstavlja „ugušeni glas“ glavne junakinje. U ovom radu se klavir i klavirska muzika posmatraju kao dramsko oruđe i kao ključni elementi dramskog teksta. Muzika na klaviru funkcioniše kao uvertira za jednu smrt, za koju se može reći da je najizrazitiji primer antispektakularne i antiteatralne smrti u čitavom Ibzenovom delu. Sam čin Hedinog samoubistva, kome prethodi divlja klavirska melodija, pomereni su izvan vidokruga svih ostalih junaka drame, pa i čitave publike. Klavir ostaje, bez sumnje, izrazito dramsko oruđe, koje Ibzen koristi da bi pojačao dramsku tenziju i naglasio rušenje junakinjinog unutrašnjeg bića.
Kontakt
Adresa: Rige od Fere 4, Beograd
Fiksni telefon: +381 11 2637 565
Faks: +381 11 2638 941
Elektronska pošta: kultura@zaprokul.org.rs
