KLOD LEVI-STROS I KULTURNE NAUKE

NOVA KULTURA KOMUNICIRANJA PUTEM MOBITELA MEĐU MLADIMA

Rad predstavlja dio rezultata empirijskog istraživanja čiji je cilj analiza aspekata korištenja mobilnih telefona među mladima, kao i utjecaja mobitela na svakodnevni društveni život, komunikaciju i interakciju. Glavni teorijsko istraživački fokus je sociološki i kulturalni fenomen korištenja mobilne telefonije među mladima, te njegov utjecaj na svakodnevni društveni život, društvene odnose, obrasce aktivnosti, komunikaciju i interakciju, stavljajući naglasak na odnos pojedinca prema uporabi mobilne telefonije. U radu se propituje kreiranje nove kulture komuniciranja, gdje se objašnjavaju fenomeni stvaranja novih lingvističkih obrazaca, redefiniranje tradicionalnog shvaćanja vremena i mjesta. Razmatrano je i pitanje privatnog i javnog, socijalno prihvatljivog, odnosno neprihvatljivog. Istraživanje je provedeno metodom ankete, na uzorku od 302 ispitanika/ca (studenata i srednjoškolaca) s područja grada Splita, te okolnih mjesta. Terenska faza istraživanja provedena je tijekom svibnja i lipnja 2010. godine. Mladi su odabrani kao istraživačka populacija jer se za njih smatra da su „pioniri“ u korištenju informacijske i računalne tehnologije, te kako su upravo oni najbolji poznavaoci vitalnih tehnoloških društvenih otkrića. Mladi ljudi su najbrojnija skupina konzumenata mobilne tehnologije, te se često smatraju začetnicima u njihovoj adaptaciji i evoluciji.

AMERIČKO POZORIŠTE I ANTIČKO NASLEĐE

PARISKA KOMUNA I POZORIŠTE

WORLDCAT – SNAGA GLOBALNE BIBLIOTEČKE ZAJEDNICE, EFIKASNOST I ZAJEDNIČKO KORIŠĆENJE IZVORA

Globalno okruženje u kojem bibilioteke deluju izuzetno se promenilo poslednjih godina. Ljudi na različite načine otkrivaju predmete svojih interesovanja, a bibliotečki servisi moraju izgraditi svoje procese rada u skladu s tim. Bez obzira na ulogu koju biblioteka ima u svojoj lokalnoj sredini, ona mora da omogući da izvori postanu dostupni i u globalnom veb okruženju, čime se osigurava njihov dugotrajni značaj. Od samog početka 1971. godine, WorldCat je nastojao da odgovori potrebama svetske bibliotečke zajednice za promenama. Započevši svoj rad kao centralni katalog bibliotečkih fondova, WorldCat je postao globalni centar za pronalaženje, isporuku, automatizaciju, zajedničko korišćenje izvora i upravljanje informacijama. Svaki put kada se bibliotekar, partner ili krajnji korisnik poveže na WorldCat mrežu, ta aktivnost omogućava i druge načine saradnje, efikasnosti i otkrivanja. WorldCat je postao osnov za pružanje niza usluga koje povezuju biblioteke, proizvođače, partnere i korisnike u uzajamnu, globalnu platformu.

DRAMSKA REŽIJA

SPEKTAKL BOLESTI: O ULOZI MEDICINSKE ZNANOSTI U ŽIVOTU SUVREMENOG ČOVJEKA

U radu je ponajprije riječ o odnosu suvremenog čovjeka prema zdravlju. Težište tog odnosa izmješteno je od osobne brige za zdravlje, ili bolje brige svakog čovjeka za vlastito zdravlje, u brigu sustava za zdravlje sviju. Ovo sve se odvija u socijalnom, kulturnom, ekonomskom, medijskom i tehnološkom okružju kojeg možemo nazvati spektaklom. U problemsko-sadržajnom pogledu rad se temelji na prilozima triju autora: Ivana Illicha, Guya Deborda i Lidije Gajski. Od njih svako u svom području tematizira probleme koje nastojimo u ovom radu prikazati u sklopu. Prvi daje kritiku institucija industrijskog društva koje čine čovjeku štetu jer transformiraju subjekt iz pojedinca u sustav. Drugi autor daje opširan i dubok prikaz spektakla kao mehanizma stvaranja lažne svijesti o čovjekovom životu. Treća, Lidija Gajski, daje izniman i obuhvatan prikaz funkcioniranja zdravstvenog sustava posebno ističući probleme odnosa brige za zdravlje i proganjanja profita. Drugi sklop problema iznesenih u ovom radu vezan je uz ulogu znanosti u suvremenom društvu. Znanost je uglavnom poistovjećena s istinom u čemu se također vidi partikularizacija i fragmentacija jer se zanemaruju drugi aspekti i perspektive čovjekove duhovnosti, primjerice religija i umjetnost. Kada je u pitanju zdravlje u procesu komercijalizacije znanosti, koji se najbolje očitava, s jedne strane u financiranju znanstvenih istraživanja, a s druge strane u naplati rezultata istraživanja iz sfere društvenih financijskih potencijala, može se uočiti proces deracionalizacije znanosti, koja gubi karakter opće umne rasudbe i dolazi u službu kapitala i multiplikacije profita. Pitanje spektakla ovdje dobiva početnu poziciju interpretacije. 

MEDICINA, DRUŠTVO I POJEDINAC

POZORIŠTE SVIH – POZORIŠTE ZA SVE