Arhiva
PAMĆENJE SRBIJE U PAMĆENJU EVROPE I PAMĆENJU SVETA
/in Elektronske biblioteke /by Kcs21blAANacionalna strategija o digitalizaciji i očuvanju kulturnog nasleđa u Srbiji još uvek nije izrađena niti zvanično usvojena u Ministarstvu kulture, ali Narodna biblioteka Srbija (NBS) razvija Digitalnu biblioteku Srbije (DBS) od 2003. godine. NBS danas ima više od 100 digitalnih kolekcija građe koja pripada kulturnom nasleđu i oko dva miliona digitalnih jedinica. Od 2005. godine, kada je NBS postala punopravni partner projekta Evropska biblioteka (The European Library – TEL), sve njene digitalne kolekcije nalaze se na TEL portalu. Od 2008. godine, kada je pokrenut portal Europeana, sve digitalne kolekcije NBS uključene su na ovaj portal. Najznačajnije digitalne kolekcije NBS takođe su deo Svetske digitalne biblioteke (World Digital Library – WDL), projekta koji su pokrenuli Unesko i Kongresna biblioteka. Iako još ne postoji zvanična nacionalna strategija digitalizacije kulturnog nasleđa, pamćenje Srbije je već postalo deo pamćenja Evrope i pamćenja sveta.
SHVATANJA MITA KAO TVOREVINE „PRIMITIVNOG MENTALITETA“
/in Antropološka razmatranja, Kulturna antropologija /by Kcs21blAAGLOCAL MULTIMEDIA ART
/in Filozofija medija /by Kcs21blAASinkronizacija „glokalizacije“ i „multimedijske umjetnosti“ isključuje negativne efekte globalizacije na jednoj strani i lokalnog nacionalizma na drugoj, kao i predominaciju tehnologije masovnih medija na ljudsku vrstu. Izvorni „glokalni“ pristup egzistencijalno smjera udruživanju umjetničkih i znanstvenih iskustava. Masovni mediji (fotografija, film, strip, plakat, video umjetnost, televizija i internet omogućavaju umjetničku maturaciju i individualizaciju, kao i socijalizaciju kroz digitalizirane, dakle oštre i prodorne povratne informacije. Ukratko: Multimedijska umjetnost nije samo logički skup dokumenata ili multimedija s tehnološkog stajališta, nego sinergijska intenzifikacija ili orkestracija umjetničkog djela. Multimedijska umjetnost također intenzivira egzistencijalna uporišta kroz “Einfühlung” (uosjećanje, empatiju) i novo otkrivačko viđenje, tako da postajemo svjesniji osobne slobode i individualnosti.
SVETLOST ALEKSANDRIJSKIH SVETIONIKA – INFORMACIONA PISMENOST, DOŽIVOTNO UČENJE I BIBLIOTEKE
/in Elektronske biblioteke /by Kcs21blAAInformaciona pismenost predstavlja važan uslov uspešnog korišćenja elektronske biblioteke kojoj korisnici pristupaju putem interneta. Primena informacionih i komunikacionih tehnologija danas se sve više širi i postaje deo svakodnevnog života ljudi u razvijenim državama sveta. Aleksandrijska izjava o informacionoj pismenosti i doživotnom učenju navodi da su „informaciona pismenost i doživotno učenje svetionici informacionog društva koji osvetljavaju puteve razvoja, napretka i slobode.“ Doživotno učenje jeste vrednost koju su najrazvijenije zemlje sveta i međunarodne institucije postavile kao univerzalnu i koja predstavlja značajnu misiju svake savremene biblioteke. IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions – Međunarodna federacija bibliotečkih udruženja i ustanova) shvata informacionu pismenost kao „osnovno ljudsko pravo u digitalnom svetu koje promoviše društveno uključivanje svih država“. U radu su navedene neke definicije informacione pismenosti, dat je osvrt na Aleksandrijski manifest, kao i na strateški dokument Srbije u ovom važnom domenu.
PROBLEMATIČNOST KULTURNE POLITIKE KOT POLITIKE
/in Kulturna politika /by Kcs21blAARazmerje med politiko in kulturo je v večstrankarski predstavniški demokraciji v samem temelju problematično. Na eni strani se nahaja kulturna sfera, ki poudarja, da mora biti kultura samostojna/avtonomna, pa čeprav je po sili razmer gmotno odvisna od oblasti. Po drugi strani kulturne politike kot javne politike ni mogoče enostavno izvzeti iz političnega sistema in jo prepustiti avtonomiji kulturnega podsistema. Vladajoča politika, ki je dobila oblast na volitvah, ima demokratični mandat, da ureja javne zadeve – tudi na področju kulture. Zaradi visoke specializacije družbenih podsistemov, ki so postali operativno zaprti organizmi, vodi načelno zavračanje politike dodatno v t.i. demokratični primanjklaj in načenja same temelje posredniške demokracije. Pozitivna alternativa politiki distance do kulture (arm’s length) je politika interakcije (arm in arm) med političnimi organi, civilno družbo in lastniki kapitala s pomočjo novih prijemov, temelječih na vključenosti v politične procese (participaciji) in javnem, širokem razpravljanju o kulturnih kot javnih zadevah (deliberaciji). Za re-afirmacijo javne vrednosti kulture je zato potrebna njena re-politizacija.
OVO ĆE UBITI ONO
/in Knjiga, Teme /by Kcs21blAAKontakt
Adresa: Rige od Fere 4, Beograd
Fiksni telefon: +381 11 2637 565
Faks: +381 11 2638 941
Elektronska pošta: kultura@zaprokul.org.rs
