BIZNIS I SEKS

HEGELOVA DIJALEKTIKA DUHA

NAŠA IZDAVAČKA GERILA

EKONOMSKA EFIKASNOST I UTVRĐIVANJE TIPOVA RAZVOJA KREATIVNOG SEKTORA

Rad se bavi istraživanjem karakteristika rasta (i razvoja) kreativnog sektora sa stanovišta ekonomske efikasnosti proizvodnih faktora koji su u njemu angažovani. Pri tome se polazi od analize relevantne literature koja nudi različite teorijske koncepte kreativnog sektora i njegove strukture. Kao kriterij za razlikovanje tipova rasta (i razvoja) kreativnog sektora uzima se ekonomska efikasnost posmatrana kroz dinamiku produktivnosti rada i efikasnost kapitala.

NARATOLOGIJA PAULA KLEA – VIZUELNO IZMEĐU KNJIŽEVNOSTI I MUZIKE

Umetnost, kao i svoj teorijski rad i predavanja, Paul Kle je obogatio naratologijom u kojoj se vizuelno može analizirati u tesnoj vezi sa književnošću i muzikom. Kle je svoju naratologiju izražavao putem dnevnika i pisama, ali i u predavanjima, gde je specifične aspekte narativnog tražio u odnosu između tekstualnog i vizuelnog. Takođe, pisanjem, ali i čitanjem, on je gradio svoje sopstvo, istovremeno obogaćujući naraciju. U istraživanju i traženju što preciznije naracije koju će izraziti u adekvatnom obliku, Kle je posezao i za sredstvima koja su mu nudili književnost i muzika, jer su mu ove dve oblasti bile poznate i, u određenoj meri, vrlo bliske. Naime, Kle je i sâm u ranoj mladosti svirao violinu, dosta čitao i iskazao talenat za pisanje, te je dvoumeći se između muzike i slikarstva kao životnog poziva, mogao slobodnije da se kreće između ove dve oblasti, tražeći u njima odgovarajući izraz za vizuelno. Ta vrsta kretanja slična je kretanju njegove linije, koja pronalazi adekvatne puteve da izrazi svoj slobodni, ali istovremeno precizni karakter.

O UMETNIČKIM GALERIJAMA

FILMSKE NOVOSTI 1941-1944

KA MENADŽMENTU PARTICIPATIVNOG NOVINARSTVA: ISKUSTVA IZ REDAKCIJE

U današnjim hiperkompleksnim društvima, u kojima je dramatičan rast obima informacija jedna od ključnih odrednica, postavlja se pitanje da li su masovni mediji još uvek u stanju da ostvare svoju osnovnu funkciju društvenog medijatora. Odvojeni od publike, kritikovani za manipulaciju, nedemokratičnost i komercijalizaciju, masovni mediji traže nove oblike funkcionisanja. Istovremeno, poplava besplatnih sadržaja na internetu i nehijerarhijska logika mreže postavlja medije u nezavidan položaj u kojem se sama logika poslovanja i finansiranja medija znatno menja. Participativne forme novinarstva, odnosno prelazak publike na stranu proizvođača informacija, iako vode pluralizmu izraza, bez sistema selekcije vode još goroj konfuziji i haosu. Ključno pitanje je na koji način upravljati velikim obimom informacija koje korisnici svakodnevno proizvode? U ovom radu, na bazi teorije, ali i originalnog naučnog istraživanja, u kojem su učestvovali urednici i novinari iz četiri onlajn redakcije, napravljen je pregled prisutnih modela i strategija menadžmenta participativnog novinarstva u Srbiji.

PRAZNIČNO VREME BEOGRADSKOG SAJMA KNJIGA

Moderni praznici nasledili su ritualno-simboličke forme ranijih, prevashodno religijskih prazničnih formi. Savremeni hepeninzi poseduju elemente rituala koji razbijaju hronotop svakodnevne linearnosti, stvarajući svojim događanjem iskorak u umetnuto vreme praznika. Potreba za ritualom opstaje u savremenom kulturno-političkom diskursu kao arhetipska neophodnost, čijim se prisustvom zajednica potvrđuje i obnavlja. Relativizacija tog arhetipskog normativa leži u činjenici da moderna svetkovina ne poseduje kapacitet totalnosti kojom bi se društvena zajednica u celini identifikovala sa njom. Partikularnost modernog praznika je determinata moderniteta.