FUNKCIJA BIĆA KNJIGE

/in , /by

O TEORIJI SAMO-AKTUALIZACIJE

/in , /by

ISTRAŽIVANJE INFORMACIONIH POTREBA

/in , /by

EROTSKA FOTOGRAFIJA U DELIMA AVANGARDE

/in /by

Multidisciplinarnim pristupom analizira se kompleksnost ideološke i perceptivne produkcije erotske avangardne fotografije, pre svega dadaizma i nadrealizma. Identifikacija žene i njene erotičnosti u sistemu avangardne reprezentacije prati ideje o ženskom telu i odnosu žene naspram avangardne ideološke konstrukcije. Erotska fotografija u delima avangarde prvenstveno se ogleda u destrukciji dominantnih perceptivnih predstava, kao i u preispitivanju vizuelnih ideoloških formalnih i tematskih elemenata. Fotografski univerzum “epohe spavanja” sublimira erotizam kao konstitutivni element nadrealističkog pokreta. Halucinantna fantazija nadrealista, Nikole Vuča i Vana Bora, demaskira stvarnost tako što transfiguriše vizuelne kodove reflektujući nesvesna i seksualna ograničenja i provocirajući građanske moralne norme. Nadrealistička erotska fotografija počiva na modelu subverzivne seksualnosti u okvirima desadovskog sveta.

POGIBIJA PARISKE KOMUNE

/in , /by

ISTINA IZ FOTOGRAFSKOG STROJA

/in , /by

Svijet umnožanja proizvoda strojevima industrijske revolucije rodio je među ostalim i stroj kojemu će u budućnosti osnovni posao biti – raditi s našim sjenama. Pisanja svjetlom (foto-grafije) naime nema bez sunca/svjetlosti i ostavljanja sjene. Otuda je bavljenje fotografijom istraživanje sjena koje je na nama ostavilo to tehničko pomagalo. Na ulazu u europsku suvremenu igru sjena uredno su uzdignuti pojmovi poput heliografije, dagerotipije, talbotizacije… Oni svjedoče o želji tvoraca pojedinih tehnika da vječnost dostignu tehničkim napravama koje su izumili. Daguerove diorame ljudi su dolazili gledati da bi, kako kaže Don Slater, „gledali re-kreaciju stvarnoga, a ne tek sliku stvarnosti“. Bog kao da je ponovno pronašao put kako bi se pokazao iz stroja. Ljudska potreba za smislom dobila je novog partnera. Nema uvjerljivije iluzije od one koja je rezultat preciznih, predvidivih, znanstveno obrazloženih – strojnih koraka. Tekstu je namjera propitati: Što se dogodilo s Istinom nakon pojave fotografije?

ČEMU FILOZOFIJA /AKO NIJE FILOZOFIJA/ MEDIJA

/in /by

Naslov rada sugerira više dimenzija propitivanja značenja filozofije medija. Na prvoj razini tekst se uključuje u liniju propitivanja razloga postojanja filozofije same (Adorno, Habermas, Heidegger…). Druga razina koju inicira pitanje čemu filozofija ako nije filozofija, razina je propitivanja filozofije u odnosu na izvanfilozofijske dimenzije koje utječu na nju kroz cijelu povijest. Na trećoj razini propituje se važnost i nužnost upravo onog načina i pristupa kojega razvijaju vrhunski dometi mislilaca koje, neke manje neke više, smatramo bitnima za filozofiju medija.

NOVA TEHNOLOGIJA U OBRAZOVANJU

/in , /by