Publikacije

LUVR LENS – NOVA PARADIGMA MUZEJA KAO GENERATORA RAZVOJA OKRUŽENJA

Tradicionalni pristup doprinosima koje muzeji pružaju svom okruženju sagledavao je samo nematerijalnu stranu benefita i korist prepoznavao u domenima zaštite nasleđa i edukativne i kulturne misije, zapostavljajući ekonomske razvojne potencijale, ali tokom poslednjih decenija uočavaju se promene u pristupu. Svojevrsnu globalnu, opšte prepoznatljivu paradigmu za ekonomski razvoj okruženja, zasnovan na postojanju atraktivnog i posećenog muzeja, predstavlja muzej Gugenhajm u Bilbau, otvorenog 1997. godine. Deceniju i po kasnije, pojavila se nova slična paradigma – ispostava pariskog Luvra u gradiću Lensu na severu Francuske. Luvr Lens je otvoren krajem 2012. godine sa ciljem da kao primarna turistička atrakcija pokrene razvoj kulturnog turizma i doprinese opštem razvoju Lensa i oblasti Nord Pas de Kale, zahvaćene recesijom usled zatvaranja fabrika i rudnika kao generatora prethodnog razvoja.

STRATEGIJA KULTURE VOJVOĐANSKIH MAĐARA I KULTURNA POLITIKA

Strategija kulture vojvođanskih Mađara je jedna u nizu strategija, koju je izradio i usvojio Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine. Ovaj obiman i složen dokument ocenjen je od strane većine članova Nacionalnog saveta i njegovog predsednika, kao pionirski poduhvat, budući da do tada nijedna nacionalna manjina u Srbiji u AP Vojvodini, nije raspolagala sličnim dokumentom. Razlog za ovaj ambiciozni poduhvat od strane Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, nađen je u zacrtanim planovima i ciljevima saveta te svoju svrsishodnost i mogućnost realizacije prepoznaje u raspoloživim resursima poput broja stručnjaka i institucija, ustanova i civilnih udruženja u oblasti kulture, koja se nalaze i rade na teritoriji AP Vojvodine. Predstavljanje i analiza Strategije i prepoznavanje kulturne politike Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u njoj je predmet ovog rada.

POLITIZACIJA KNJIŽEVNE PRODUKCIJE KROZ PRIZMU BEOGRADSKOG SAJMA KNJIGA

U radu se analitički i kritički razmatraju uticaji različitih modela kulturnih politika na razvoj izdavaštva i književnog stvaralaštva u nacionalnoj kulturi. Cilj istraživanja je da se identifikuju osnovni modeli i ishodi politizacije produkcije dela estetske vrednosti (lepa književnost). Referentni okvir istraživanja čini pregled književne produkcije na smotri Beogradski sajam knjiga, u periodu od osnivanja manifestacije 1956. do 2015. godine. Naučnom metodologijom su argumentovane i dokazane istraživačke hipoteze: 1. U novijoj srpskoj kulturi moguće je identifikovati tri modela kulturne politike koji su na razvoj izdavačke delatnosti uticali svojim specifičnim obeležjima u različitim društveno-istorijskim periodima. 2. Model kulturne politike u epohi samoupravnog socijalizma nije sputavao razvoj izdavačke delatnosti; naprotiv, dinamika književne umetnosti u ovom periodu bila je obrnuto proporcionalna političkom ograničavanju sloboda i prava. 3. Zamah demokratsko-tržišnog modela izdavačke politike ne garantuje kvalitet i estetske vrednosti književnog stvaralaštva.

UMETNIČKA BAŠTINA KAO POLITIČKO SREDSTVO – TERAZIJSKA EPIZODA

U radu se prikazuju i analiziraju novinski tekstovi o Terazijskoj fontani (1927-1947) nastali tokom 1987. i 1988. godine kao istraživanje novinara koje je bilo obilato potpomognuto dokumentima, sećanjima i tumačenjima iz najšire javnosti. Sagledavaju se sa metodološkog stanovišta, od strategije potrage za fontanom preko utvrđivanja činjenica o njoj do vrednovanja, tumačenja u kulturnom kontekstu i pokušaja rekonstrukcije odnosno vraćanja u savremeni život. Sa teorijskog stanovišta, ova potraga objašnjava se kao primer upotrebe baštine u političke svrhe (u cilju promovisanja izmenjene ideologije i nove strategije političkog establišmenta). U konkretnom slučaju, karakteriše je nepoverenje prema institucijama kulture, nauci i pojedinim stručnjacima a služi kao uvod u kasnije (1989) dešavanje naroda na planu čitavog društva. U širem istorijskom kontekstu, shvata se kao jedan u nizu primera karakterističnog odnosa najšire javnosti prema umetnosti i prema nauci, koji otežava uspostavljanje kompetencije istorije umetnosti.

STRATEŠKA DILEMA KULTURNIH POLITIKA

Predmet ovog rada je strateška dilema u kulturnoj politici koja se odnosi na pitanje direktne kontrole ili izolacije od političkog procesa (dilema vezana za implementaciju kulturnih politika), odnosno, da li upravljanje kulturom treba u potpunosti da bude integrisano u ustanovljeni sistem budžetskog finansiranja iz državnog budžeta ili je potrebno smanjiti kontrolu države nad sredstvima za kulturnu proizvodnju i distribuciju? Cilj rada je da se analizom ciljeva kulturnih politika Francuske, Holandije, Hrvatske i Srbije, aktivnosti koje se preduzimaju u domenu praktičnih politika, kao i instrumenata kulturnih politika koji vode ka ostvarivanju postavljenih ciljeva, dođe do mogućih mera i preporuka koje je potrebno implementirati kako bi se smanjili politički uticaji i preterano mešanje države u oblast kulturnog i umetničkog stvaralaštva.

RAZGOVOR O KULTURNOJ POLITICI (I)

KULTURNA POLITIKA NACIONALNIH MUZEJA U SRBIJI

U priloženom tekstu predstavljeni su najvažniji rezultati istraživačkog projekta Kulturna politika nacionalnih muzeja u Srbiji koji se tiču instrumenata kulturne politike muzejskih ustanova finansiranih iz budžeta Ministarstva kulture Republike Srbije, odnosno osnovanih od strane Republike Srbije. Polazna ideja bila je da se utvrde mogućnosti i potrebe za transformacijom muzejskih ustanova u Srbiji i da se predlože odgovarajuće razvojne strategije i aktivnosti nadležnih institucija u oblasti kulturnog nasleđa.

UMETNIČKA PROIZVODNJA I KULTURNE POLITIKE