FITNES PROGRAMI U PRIPREMI BALETSKIH IGRAČA

U radu su predstavljeni fitnes programi koji sa svojim specifičnim kretnim strukturama imaju primenu u pripremi baletskih igrača. Imajući u vidu zahteve koji se postavljaju pred igrače, prikazani su fitnes programi koji imaju elemente prevencije od povreda, kao i unapređenja fizičkog fitnesa.

Cilj rada je da se ukaže na fitnes programe koji imaju praktičnu primenljivost u očuvanju i unapređenju fitnes komponenti baletskih igrača. Takođe, cilj je i da se ukaže na njihovu zastupljenost u praksi, kao i potrebu za unapređenjem znanja neposrednih izvršioca.

Analizirani su programi usmereni ka unapređenju kardiorespiratorne izdržljivosti, mišićne snage, mišićne izdržljivosti, pokretljivosti i sinergije tela i duha. Zaključuje se da analizirani fitnes programi imaju svoju praktičnu primenljivost u praksi, s naglaskom na programe za unapređenje mišićne snage, pokretljivosti i programe sinergije tela i duha.

Ujedno se zaključuje da fitnes programi predstavljaju izazov u profesionalnom radu baletskih igrača, ali i novu perspektivu u očuvanju njihove karijere i zdravlja.

BALETSKI ELEMENTI U RITMIČKOJ GIMNASTICI

Baletska priprema je integralni deo sportske pripreme u mnogim sportskim granama, posebno onima iz grupe estetskih sportova. Cilj rada je definisanje mesta baletske pripreme u sistemu pripreme takmičarki u ritmičkoj gimnastici.

Deskriptivna analiza sadržaja takmičarskih aktivnosti i strukture treninga ritmičke gimnastike, kao i njihova sistematizacija, pokazala je da baletska priprema zauzima važno mesto unutar sistema sportske pripreme ritmičke gimnastike.

Uloga baleta sagledana je kroz takmičarske komponente sastava, kako bi se definisao učinak baletske pripreme na postizanje takmičarskih rezultata u ritmičkoj gimnastici. Baletska tehnika podrazumeva izvođenje pokreta koji su u potpunosti kontrolisani, izvedeni punom amplitudom, sa jasno definisanim položajima svih delova tela, što predstavlja osnovu gimnastičkog stila.

Takođe, elementi baleta deo su specifične tehničke i artističke pripreme od koje direktno zavisi sportski rezultat. S tim u vezi, baletska priprema predstavlja važan deo integralne pripreme ritmičarki, a njeni sadržaji duboko su ukorenjeni u kretne strukture ritmičke gimnastike.

ANALIZA HIPERŽENSTVENOSTI U KOREOGRAFSKOM RADU MILENE UGREN KULAS

Cilj ovog referata je da predstavi i analizira rad Milene Ugren Kulas (Koulas), srpske baletske umetnice sa Kipra, koja je stvorila uspešnu međunarodnu koreografsku i izvođačku karijeru. Obučena u baletskoj školi u Novom Sadu, Ugren je nastavila svoje studije na Kodartsu (Codarts) u Holandiji, ali je razvila svoj prepoznatljiv koreografski stil tokom poslednjih dvadeset godina na Kipru.

Kao plesačica i koreografkinja, stvorila je snažan koreografski stil koji komunicira političke poruke, posebno u vezi sa pitanjima rodnih uloga, koje variraju od njenih ranih androgenih dela do najnovijih koreografija koje se bave konceptima ženstvenosti kao kompleksnog prikaza. Njena dela In Memory of (2021) i Grandmothers (2023) obuhvataju njen nasilno virtuozan, teatralni i visoko stilizovan ples koji dovodi tela plesača do krajnjih granica i lomi ih gestovima, stvarajući dinamičan prikaz hiperženstvenosti koji se suprotstavlja muškom pogledu.

Koreografije Ugren Kulas prikazuju originalnu estetiku pokreta, ali se pridržavaju tradicionalnih ideja o kompoziciji plesa, uključujući istraživanje pokreta i originalnost, emocionalni i psihički izraz, ritmički i prostorni obrazac, kako bi stvorila komentare na različite političke teme, posebno u vezi sa rodom.

BALETSKA UMETNOST U NOVOM SADU

U tekstu je dat kratak istorijat Baletske škole u Novom Sadu (1948), osnivanja profesionalnog baletskog ansambla u Srpskom narodnom pozorištu (1950) i rada Udruženja baletskih umetnika Vojvodine od 2006. godine, što sveukupno čini sastavni deo kulturnog života grada Novog Sada, Autonomne Pokrajine Vojvodine i Republike Srbije. Tekst sadrži podatke o trajanju baletske umetnosti na našem prostoru, a koje su uključene u okvire institucija u kojima se obrazuje i neguje vrhunska baletska igra. Dat je osvrt na proteklih 75 godina, postignute rezultate i značaj koji balet ima u kulturi svake sredine u kojoj deluje.

TRADICIONALNI PLES NA SCENI KAO DEO SAVREMENE UMETNOSTI U SRBIJI

Prakse scenskog interpretiranja tradicionalnih plesova predstavljaju deo različitih naučnih i umetničkih (izvođačko-scenskih) diskursa u Srbiji. Dominantni modeli stvaralaštva i interpretacije zasnivaju se na poštovanju tradicionalnih plesnih obrazaca, zbog čega tradicionalni ples egzistira u administrativno-birokratskoj praksi bez formalnog određenja kriterijuma za diferenciranje nematerijalnog kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva u njegovom praktikovanju.

U radu se teorijski razmatra istorija stvaralaštva i scenskog interpretiranja tradicionalnih plesova u Srbiji, od osnivanja Ansambla narodnih igara i pesama Srbije „Kolo“ 1948. godine do danas, sa posebnim fokusom na ključnim činiocima oblikovanja prakse tzv. „koreografisanog folklora“ na kraju 20. veka, te aktuelnim izazovima i perspektivama njegovog razvoja.

KAD ZAPEVA ZUROVAC PRIMITIF BALET

Krećući od fantastičnog uspeha (dvadeset godina trajanja i preko 200 izvođenja) baleta Narodnog pozorišta u Beogradu „Ko to tamo peva“ (2004), nastalog na temelju scenarija Dušana Kovačevića za istoimeni film Slobodana Šijana na muziku Vojislava Vokija Kostića, a u koreografiji i režiji Staše Zurovca, ovaj rad ukazaće na specifični jezik i stil plesne groteske Staše Zurovca.

Otkrivao ju je i oblikovao s grupom entuzijasta, kolega iz zagrebačkog Baleta i suprugom, baletskom solistkinjom, Oljom Jovanović, tokom relativno kratkog, ali nadasve snažnog autorskog zamaha na hrvatskoj plesno-pozorišnoj sceni.

Zurovčevo plesno pozorište specifičnog autorskog rukopisa započeto je 2002. minijaturom „Bogovi su ljuti“ i prvim celovečernjim radom „Cirkus primitif balet“, da bi se nastavilo u Splitu, Rijeci i Ljubljani, te došlo do svog vrhunca u Beogradu, hrabrim plesnim uprizorenjem kultnog filma „Ko to tamo peva“.

RADIO BEOGRAD I BALET

Savremenici – beogradski Balet i Radio Beograd razvijali su se istovremeno, te je preplitanje njihovih delatnosti značajno u sagledavanju istorije baleta i radiofonije u Srbiji. S obzirom na to da je radio primarno auditivni masovni medij, a da je balet umetnost koja sa publikom dominantno komunicira na vizuelnom nivou, osnovno je pitanje kako su slika i pokret, isključivo kroz govor, muziku i šumove, oživljeni u svesti radijskih slušalaca.

Jedna od najstarijih emisija na redovnom programu Radio Beograda 1 jeste emisija „Kod dva bela goluba“, koja se bavi rasvetljavanjem događaja, mesta i ličnosti važnih za razvoj Beograda i Srbije.

Rad istražuje način reprezentacije srpskog baleta – koliko je domaći balet zastupljen u ovoj radijskoj emisiji, na koji način je tematski obrađen, koja je uloga muzike i kako su tretirane reprize emisija.

BALETSKE PREDSTAVE NARODNOG POZORIŠTA U BEOGRADU U OGLEDALU DNEVNE ŠTAMPE MEĐURATNOG PERIODA

Ova studija posvećena je analizi domaće baletske kritike pisane u periodu između dva svetska rata. Muzička kritika, u koju spada i ona posvećena baletskoj muzici i događajima, u periodu između dva svetska rata zauzimala je veliki prostor u štampi.

Kritičari su svoje prikaze posvećivali analizi muzičkog života prestonice, te su komentarisali operske i baletske predstave, koncerte solističke, orkestarske, kamerne i horske muzike.

Predmet istraživanja ovde je kritička analiza odabranih tekstova iz ugla analitičko-muzikološke interpretacije. Jedan od ciljeva je i utvrđivanje dominantnog metoda/pristupa pri pisanju kritika. Kroz analizu biće pozicionirano mesto baletske umetnosti u srpskoj muzičkoj kritici uzimajući u obzir vremenski kontekst u kojem odabrani napisi nastaju.

Težište studije je na analizi odabranih relevantnih primera kritika baletske muzike i njene interpretacije. Kao studija slučaja za analizu su odabrani članci objavljeni u tada najeminentnijim domaćim dnevnim listovima Vremenu i Pravdi.

BALET U BEOGRADU IZMEĐU DVA SVETSKA RATA SAGLEDAN KROZ KRITIČARSKU PRIZMU KOMPOZITORA MILENKA ŽIVKOVIĆA

Muzička kritika predstavlja jedno od najznačajnijih pisanih svedočanstava vremena i značajna je u istraživanju srpske muzičke prošlosti.

Autori tih napisa u periodu između dva svetska rata bili su najčešće kompozitori koji su se vraćali sa studija iz inostranstva, afirmišući formu kritike kao stručnu recenziju muzičkog izvođaštva. Taj tip napisa o muzici, osim valorizacije umetničkog delovanja na muzičkoj sceni ili na koncertnim podijumima, imao je mnogo kompleksniji cilj – edukaciju čitalačke publike u pravcu oblikovanja estetskih normi u odnosu na muziku kao umetnost i njenu različitu pojavnost na sceni.

Među napisima posebno mesto imaju kritički osvrti o baletu u Beogradu toga doba. Kritičarska interesovanja u ovom radu biće sagledana kroz kritike o baletu. U fokusu su kritike čiji je autor kompozitor Milenko Živković, a biće sagledane uporedo sa najznačajnijim temama koje su ga, kako stvaralački, tako i kroz tekstove o muzici, provocirale.

To su: odnos prema nacionalnom u muzici, prema savremenoj umetnosti i muzičkom realizmu.

FENOMEN BALETSKE KRITIKE U SRBIJI

Nastanak, razvoj i značaj baletske kritike kao fenomena kod nas od 1923. godine, kada je oformljen Balet Narodnog pozorišta u Beogradu, u širem smislu govori o društvenoj klimi jednog vremena, shvatanjima umetnosti sa klasičnim i savremenim izrazima, mogućnosti publike da ih razume i dosegne, a teoretičari razmatraju sveobuhvatno.

U užem smislu, baletska kritika je bila i jeste dokument određenog umetničkog dela, tačnije predstave. Baletska kritika kod nas i u svetu i danas postoji, a ovaj tekst govori o njenoj neophodnosti, na primerima iz periodike (kao i novinarskih izveštaja sa „lica mesta“, koji su dopuna u sagledavanju umetničkog događaja), njenim saznanjima i načinima izlaganja nekad, a naročito sada u vreme novih tehnologija.

Treba je negovati i dopustiti autorima slobodu sagledavanja, uvođenja novih termina, formi i pristupa.