LOKALNA ISTORIJA DIGITALNIH IGARA: PRVI KORACI U SREĆNI, NOVI, DIGITALNI SVET

U radu se rekonstruiše istorija digitalnih/računarskih igara u Srbi-
ji i (tadašnjoj) Jugoslaviji, u periodu osamdesetih godina 20. veka. Istorije di-
gitalnih igara su uglavnom pisane na osnovu istorije industrije u SAD i, nešto
kasnije, Japanu i u velikoj meri zanemaruju lokalne istorije, koje se – bar na svojim
počecima i naročito na periferiji – veoma razlikuju od globalnog razvoja. Zbog
toga je bilo važno da se rekonstruiše domaća priča, pre nego što potpuno potone
u zaborav. Ona obuhvata kako same igre tako i računare na kojima su se one igrale i
medije u kojima su promovisane.

Uvod

POPULARNA KULTURA U FUNKCIJI DRUŠTVENE KRITIKE: SLUČAJ EUTOPIA

Cilj rada je da pokaže da popularna kultura može imati ulogu društve-
ne kritike, promišljajući ideje albuma Eutopia, muzičkog sastava Massive Attack.
Uprkos problemima definisanja popularne kulture i njene ideologizacije, rad će
pokušati da pokaže da popularna kultura predstavlja pogodno i delotvorno sred-
stvo društvene kritike. Tokom pandemije COVID-19 2020. godine, na internetu
je objavljen konceptualni album Eutopia, s propratnim izlaganjima o problemima
današnjice. Pandemijska situacija je učinila da se na dramatičan način ispolje
globalni problemi koji predstavljaju egzistencijalnu pretnju za čitavo čovečan-
stvo, te Eutopia izlaže rešenja gorućih problema, predlažući univerzalni osnov-
ni dohodak, eliminaciju poreskih rajeva i opštu angažovanost kako bismo izbegli
klimatsko vanredno stanje. Nadahnuta Morovom Utopijom, Eutopia predstavlja
realističnu utopijsku viziju koja treba da podstakne celokupnu javnost na pro-
mišljanje i angažovanost u potrazi za boljim i pravednijim društvom. U tom
pogledu, Eutopia predstavlja delo savremene popularne kulture koje je u funkciji
društvene kritike, utemeljeno na humanističkom poduhvatu poboljšanja čove-
čanstva.

DIGITALNA PREZENTACIJA BEOGRADSKE FILHARMONIJE U PERIODU OBUSTAVE KONCERTNIH AKTIVNOSTI

U periodu obustave koncertnih aktivnosti usled pandemije COVID-19,
Beogradska filharmonija je celokupnu aktivnost prenela u onlajn-sferu (mart−jul
2020. godine) sa ciljem da zadrži svoju publiku i da integrisanom komunikacijom,
koristeći sve digitalne kanale, stvori priliku za interakciju s novom publikom.
Istraživanje nudi presek novih praksi na primeru filharmonijskih orkestara u
periodu koji je promenio dotadašnje paradigme muzičkog izvođaštva i slušalačkog
iskustva, uz napuštanje koncepta publike kao kolektivnog i materijalnog i
prelazak na diskurzivno sagledavanje publike kao virtuelnog tela. Studija slučaja
ima u fokusu analizu strategije prezentacije Beogradske filharmonije s ciljem da
utvrdi doprinos novih iskustava, čije kombinovanje s tradicionalnim načinom
slušanja muzike u koncertnoj dvorani, može rezultirati dugoročnim razvojem pu-
blike, odnosa s javnošću i unapređenjem prezentacije muzičkog izvođaštva.

POZORIŠNA PREDSTAVA „GOLUBNJAČA”: POLITIČKI KONTEKST ZABRANE I UNUTARPARTIJSKI SPOROVI 1982/1983.1

U članku su analizirani politička pozadina odluke o skidanju predsta-
ve Golubnjača s repertoara Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu 1982, reagova-
nja u javnosti na tu odluku i različiti stavovi pokrajinskih vlasti Vojvodine i
republičkih vlasti Srbije tim povodom. Predstava je zabranjena odlukom Gradskog
komiteta Saveza komunista Novog Sada pod optužbom za srpski nacionalizam,
ali je njeno izvođenje nastavljeno u Beogradu, uz blagonaklon stav republičkih po-
litičara i podršku velikog dela srpske i jugoslovenske javnosti. Cilj rada je da
doprinese istraživanju odnosa komunističkih vlasti prema pojavama u javnom
životu koje su označavane za ideološki i politički nepoželjne u Jugoslaviji posle
smrti Josipa Broza. Istraživanje je najvećim delom zasnovano na do sada nekori-
šćenim arhivskim izvorima.

SEĆANJA KAŠUPSKOG „GBURA” (SELJAKA) B. JAŽDŽEVSKOG KAO EPSKI OBLIK SEĆANJA I DOKUMENT VREMENA: Memoarska proza B. Jaždževskog na mapi kašupske književnosti

Predmet rada Sećanja kašupskog „gbura” Boleslava Jaždževskog je memo-
arska epska proza i dokument koji svedoči o vremenu, tj. narativna memoarska
forma koja se bavi autorovim sećanjima. Ta sećanja se sastoje od tri toma koja
se odnose na različite periode istorijske realnosti. Prvi tom obuhvata period
1921–1943, drugi – period kada je autor primljen u redove Vermahta, dok se treći
tom odnosi na posleratnu realnost u Pomeraniji i Kašubiji, po završetku Drugog
svetskog rata i uspostavljanju novog sistema u posleratnoj Poljskoj. Ovaj rad se
većinom zasniva na prvom tomu Sećanja kašupskog gbura i narativnim strategi-
jama korišćenim tokom beleženja istorijskih, društvenih, kulturnih i verskih
dešavanja. B. Jaždževski pre svega se oslanja na kategoriju sećanja, zahvaljujući kojoj
njegova priča o svetu nosi značajnu težinu autentičnosti. U prvom delu mog is-
traživanja, smeštam autobiografski rad Jaždževskog na mapu kašubijske kultu-
re, uz poseban osvrt na pisce kao što su Aleksander Majakovski, Jan Karnovski
ili Ana Lajming. U drugom delu, međutim, rad je usredsređen na kategoriju sećanja i
s njom povezane strategije naracije, što znači da se ova proza valja čitati kao
trag o jednom vremenu i kao istorijski dokument. Rad je duboko ukorenjen u real-
nosti života Kašubije i Pomeranije u periodu između dva svetska rata i prvim
godinama nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu, kao i posleratnoj realnosti.

ANTIČKI I SRPSKI JUNACI U SRPSKIM UDŽBENICIMA ISTORIJE U XIX VEKU

Udžbenici istorije na srpskom jeziku koji su se koristili u srpskim
školama tokom XIX veka imali su specifičnu formu i namenu. Forma udžbenika
je različita od današnjih udžbenika, ali po naslovu, sadržaju ili uvodu udžbenika
možemo uočiti da se koristio u nastavnom procesu. Takođe, njihov sadržaj je ra-
zličit od savremenih udžbenika i nastavne jedinice su bile prilagođene tadašnjoj
političkoj situaciji u kojoj se nalazio srpski narod. Važno mesto u nastavnim
jedinicama tih udžbenika imali su antički i srpski junaci i u ovom radu ćemo
prikazati primere koji pokazuju kolike su sličnosti i razlike među tim junacima
i kakva je bila njihova uloga u obrazovanju i vaspitanju srpske omladine tokom XIX
veka.

SENJSKI USKOCI: ZBILJA I USMENOPOETSKA FIKCIJA

Senjski uskoci delovali su od 1537. do 1617. godine, ratujući kao plaćeni
vojnici ili dobrovoljci na strani Austrijske monarhije, ali idući i u pohode na
svoju ruku. Nasuprot relativno kratkom periodu od osam decenija svog istorijskog
postojanja, Senjani u usmenoj epici opstaju na vrlo širokom balkanskom prostoru
i u dugom trajanju. U radu se interpretiraju neke pesme o senjskim uskocima sa sta-
novišta njihovog anahronog polja, značenja i estetske vrednosti.

SIBINJANIN JANKO I KOSOVO – ISTORIJA, TRADICIJA I LEGENDA

Janoš Hunjadi, regent Ugarske i jedan od najznačajnijih vojskovođa u borbi
protiv Turaka, bio je višestruko vezan za prostor Kosova i Metohije. Dobro je po-
znato da je predvodio vojsku u tzv. Drugoj kosovskoj bici 1448. godine. On je postao
s vremenom ne samo mađarski nacionalni junak već je, pod imenom Sibinjanin Janko,
ušao i u srpsku epsku narodnu tradiciju. Rad će nastojati da osvetli obe strane
njegove ličnosti, odnosno istorijsku i epsku biografiju. Najpre će biti iznete
istorijske činjenice u vezi s Drugom kosovskom bitkom iz 1448. godine, a zatim će
biti razmotrena i narodna tradicija – epske pesme i predanja koja se odnose na ovu
bitku i Sibinjanina Janka. Osim toga, prosopografski će biti analizirane još
neke ugarske istorijske ličnosti, koje su ušle u narodnu epiku. Pored osnovnih bio-
grafskih istorijskih podataka, biće dat i kratak model njihove epske biografije.

AL᾽ ETO TI LJUTICE BOGDANA. Istorija i tradicija u tumačenjima jedne biografije

Među pesmama iz Vukovih starijih epskih vremena Ljutica Bogdan je naj-
poznatiji kao protivnik Kraljevića Marka. Iako njegovu poetsku biografiju čini
više lirsko-epskih obrada internacionalnih motiva, starije generacije prouča-
valaca srpskog usmenog pesništva nastojale su da prepoznaju istorijsku podlogu
iz koje se začinju pevanja i kazivanja o Ljutici. Nakon osvrta na takve pristupe
u srpskoj folkloristici, ovom prilikom je razmotrena građa (stariji i Vukovi
zapisi, korpus štampan tokom XIX veka). Ukazano je na slojevitost srpske tradi-
cije i tipove karakterizacija, povezane sa žanrovskim zakonitostima.